Biblija i arheologija

Od vremena Napoleonovog pohoda na Egipat (1798) započelo je arheološko istraživanje Bliskog Istoka, koje je u mnogo čemu imalo uticaja na istraživanje Biblije. XX vek je doneo ogromnu ekspanziju svih naučnih disciplina, a posebno arheologije Bliskog Istoka, koja je pred tumače Biblije postavila brojna pitanja o odnosu arheologije i Biblije. Nakon svih kontroverzi o ulozi arheologije u razumevanju Biblije, mogu da se istaknu sledeći opšteprihvaćeni naučni zaključci:

Arheologija nam daje opšte zaleđe biblijske istorije. Mnogi biblijski izveštaji rasvetljeni su tek nakon arheoloških pronalazaka.

Pločice sa starim zakonicima nađene u mestima Nuzi –između ostalog – objašnjavaju za nas neobičan Sarin postupak davanja svoje sluškinje zakonitom mužu (1. Mojs. 16,1-4). Ovo je bilo jedno od mogućih pravnih rešenja za nerotkinju, koja bi imala određenu pravnu zaštitu ukoliko bi njena sluškinja rodila dete mužu gospodarice.

Biblija, kao što smo već rekli, događajima pristupa selektivno i ne daje potpuni opis, jer bi za tako nešta trebala cela biblioteka, nego prikazuje samo ono što ona smatra važnim. Arheologija nam pomaže da vidimo kompletniju sliku. Na primer, zahvaljujući arheologiji saznali smo da je kralj Omri, koga Biblija opisuje u svega šest stihova, bio poznat Asircima i da je osvojio Moav. Otkrivamo da je kralj Ahav poslao znatne vojne snage protiv Asiraca u bici na Karkaru (853/2 pre Hrista).

Arheologija nam pomaže da razumemo mnoga teška mesta u Bibliji, posebno kada se radi o nekoj nepoznatoj reči. Upravo u ovom smislu savremeni biblijski arheolozi smatraju da je njihov zadatak da osvetle biblijski tekst i sadržaj.

Biblijska arheologija je učinila mnogo da se isprave pogrešni zaključci o Bibliji koje su imali naučnici prošlog veka smatrajući Bibliju čisto mitološkom knjigom. Arheologija je potvrdila istoriju Biblije (što ne znači da je potvrđen svaki opisani biblijski događaj), što je u biblijskoj hermeneutici zauvek uklonilo potrebu za alegorizacijom hronika.

S ovim navedenim zaključcima postaje jasno da je arheologija nezamenjivo pomagalo u tumačenju svih biblijskih spisa, a posebno hronika. Ona je veoma vredna i u biblijskoj apologetici, a ne sme se zloupotrebiti u senzancionalističke svrhe dokazivanja činjenica koje ostaju u području vere.